Svi naši osjećaji i emocije povezani su s disanjem, stoga pravilnim disanjem možemo utjecati na naše psihičko i fizičko stanje. Za pravilno disanje potrebno je zdravlje i prohodnost dišnih putova. Disanje je radnja o kojoj najčešće ne razmišljamo - jednostavno dišemo. Disanje je radnja koja se izvodi i voljno i nesvjesno, a kontroliraju ga dvije različite skupine živaca. Jedna skupina pripada voljnom sustavu, a druga nevoljnom, tzv. autonomnom,saznali smo na radionici koju je proteklog vikenda u Gradskoj knjižnici održao profesor kineziologije DAMIR EMANOVIĆ koji inače zajedno sa suprugom ima svoj privatni biznis u Dubrovniku. Disanje uzimamo zdravo za gotovo i ne razmišljamo o njemu dok ne osjetimo neke tegobe. Te automatske aktivnosti postanemo svjesni tek kad nas muči kašalj ili disanje postane otežano. No, za disanje nije važno samo to da imamo nesmetan protok zraka kroz dišne putove do pluća i natrag, nego i da ono bude pravilno. Već se zna da uznemireni dišemo brže i pliće, a smireniji dublje, no to nije dovoljno da doista pomognete svom tijelu da “prodiše punim plućima”, jer se i pravilno disati mora naučiti. Na kraju možemo zaključiti da svojevoljnim mijenjanjem brzine, dubine i tipa disanja mijenjamo poruke koje tjelesni dišni sustav šalje mozgu. Na taj način tehnika disanja pruža ulaz u autonomnu komunikacijsku mrežu kroz koju možemo, promjenom obrasca disanja, slati specifične poruke mozgu koristeći jezik tijela (body language), jezik koji mozak razumije i na koji će odgovoriti. Izgleda da smo u ovom surovom i brutalnom svijetu zaboravili koliko je važno znati ispravno disati.zpp