ŽENA HIMNA
PONEDJELJAK, 17. 3. U 20:00
KAZALIŠNA PREDSTAVA - DOM KULTURE
ULAZ SLOBODAN

Dragi posjetitelji, uoči Svjetskog dana kazališta za vas smo pripremili kazališnu predstavu “Žena
himna” nastalu prema nagrađenom tekstu Davora Špišića, u režiji Roberta Raponje. Predstava
gostuje u Domu kulture u ponedjeljak 17. ožujka u 20:00 sati.
Ulaz je slobodan.

Veselimo se vašem dolasku!

„Žena himna“ dramski je tekst Davora Špišića nagrađen 1. nagradom za dramsko djelo „Marin
Držić“ Ministarstva kulture i medija za 2022. godinu. Temelj drame čini život austrijske i
hrvatske spisateljice Paule Preradović, autorice austrijske himne i unuke književnika Petra
Preradovića koja je djetinjstvo i mladost provela u Puli. Predstava, u režiji Roberta Raponje,
nastala je u produkciji baljanskog Teatra Fort Forno u suradnji s Istarskim narodnim kazalištem –
Gradskim kazalištem Pula, Hrvatskim narodnim kazalištem Mostar, Udruženjem “Intermezzo”
Sarajevo, a pod pokroviteljstvom Austrijskog kulturnog Foruma.

„U Paulinoj biografiji, kao kroz dušu čudesnog demijurga, fascinantno se prelamaju epohe 19. i
20. stoljeća. Raspad austrougarskog imperija, dva velika svjetska rata i postratovsko beznađe
pedesetih u Austriji, onaj su povijesni background na kojem se odvija burna Paulina intimna
historija. Kao žene i kao umjetnice. Društva u kojima je Paula rođena i stasala, od djevojaštva do
zrelosti, dominantno su muška zatvorena društva s hijerarhijom moći u kojoj za žene realno nije
bilo mjesta. U takvoj konstelaciji, njezina ljudska i stvarateljska snaga prokrčila je put. Kao
istinska vjernica, imala je u sebi duboko usađeno osjećanje pravde i ljudskosti, zato se u
odsudnom trenutku i našla na pravoj strani povijesti, pružajući otpor nacističkoj vladavini zla.
Drama „Žena himna” poseban akcent daje pitanjima identiteta. Kako je Paula u sebi nosila
multietničke identitete (slavenske i germanske; mediteranske, balkanske i srednjoeuropske), ta
se bogata činjenica reflektirala do srži njezinog bitka. Priču o Pauli drama disperzira na sudbine
kvarteta žena: Paule, njezine majke Helene, nacistkinje Gerde i Ukrajinke Irine. Ogoljena i
komorna u formi, drama istodobno šalje epske signale, baratajući iskustvima Brechtova teatra i
Fassbinderovog osjećanja intime.

Naposljetku, iako se bavi junakinjama i zbivanjima iz prošlosti, drama “Žena himna“ itekako
govori o Europi danas. Krugovi gotovo identičnih sumnji, destrukcija i nada, ispisuju i našu
sadašnjicu, ali i otvaraju nadu i vjeru u snagu umjetnosti.“
Davor Špišić, autor i dramaturg „Žene himne“

Izvor:

Dom Kulture Nova Gradiška