Otvorenje izložbe "Tragovi rimske vojske u Zbirci Josipović"

Radio Prkos 06.07.2024 KULTURA
img

Ovo je treće izdanje izložbe koja je prvi put postavljena u GmNG, zatim prošle godine u Arheološkom muzeju Zadar i sada u Zagrebu.

Tragovi rimske vojske u Zbirci Josipović 

Privatne arheološke kolekcije nisu rijetkost kod nas, a još manje u Europi. Skupljanje starina ima
uostalom dugu povijest, interes za predmetima baštine zabilježen je još u antičkim vremenima, a od
renesanse je kolekcionarstvo postalo iznimno raširena zanimacija među bogatima i moćnima, pa
tako mnoge plemenitaške zbirke koje vuku porijeklo od 16. ili 17. stoljeća danas čine temelje
arheoloških zbirki velikih europskih muzeja, od Rima i Firence, preko Beča, do Pariza i Londona.
U 19. stoljeću se kolekcionarstvo „demokratizira“ pa zbirke antičkih predmeta nisu više ograničene
na aristokraciju i crkvene velikodostojnike. To je vrijeme kad diljem Europe, posebice u zemljama
koje su na teritoriju nekadašnjeg Rimskog Carstva, brojni entuzijasti, usporedo sa širenjem spoznaja
o antičkoj prošlosti i povećanom razinom obrazovanja populacije, počinju sakupljati rimske i grčke
predmete. Mahom je bilo riječ o ljudima koji su živjeli u blizini arheoloških lokaliteta, redovito boljeg
imovinskog stanja i višeg obrazovanja, poput učitelja, liječnika, apotekara, javnih službenika i
svećenika koji su bili u stanju prepoznati vrijednost i prirodu tih artefakata. Iako je to i vrijeme kad se
počinje intenzivno razvijati mreža muzeja, od lokalne do nacionalne razine, često su ti sakupljači bili
još uvijek jedini ljudi u svom kraju koji su poklanjali pažnju antičkoj baštini. Njihove su zbirke
uostalom često završavale u muzejima, a brojni su i primjeri njihove neposredne suradnje s
arheolozima, pripadnicima tada još mlade struke koja se uglavnom i profilirala preko muzeja.
Arheološki muzeji u našoj zemlji, posebice oni koji su i nastali u 19. stoljeću, korijene svojih zbirki
nalaze upravo u tim prvim privatnim kolekcijama koje su u konačnici donirane ili otkupljene.
Fenomen kolekcionarstva antičkih predmeta nije nestao u 20. stoljeću, dapače, no s razvojem
formalno-pravnih okvira očuvanja povijesne baštine, muzeja i institucionalne arheologije, između
kolekcionara s jedne strane, te arheologa i muzealaca s druge, počelo je na vidjelo izlaziti sve veće
razmimoilaženje u pristupu arheološkim artefaktima.

Međutim još uvijek postoje kolekcionari koji su prije svega entuzijasti i zaljubljenici u prošlost, ljudi
koji ne sudjeluju u devastaciji arheološke baštine zbog niskih materijalnih pobuda. Donald Josipović
je upravo takav čovjek: iskreni zaljubljenik u povijest, osoba iznimno zainteresirana za rimsku
baštinu.

Njega, naime, posebno zanima antička vojna povijest, posebice rimska vojska, a sreća je htjela da mu
u ruke dođe cijeli niz predmeta koje su rabili upravo rimski vojnici.
Zbirka Donalda Josipovića svakako može stati uz bok i najbogatijoj zbirci te vrste koja se čuva u
Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Izvor:
GmNG
Jelena Kovre

Slične vijesti

Najnovije