U novogradiškom Gradskom muzeju jučer je održana završna konferencija povodom zatvaranja izložbe „Likovna kolonija Strmac, koje nema”. Na ovaj je način zaokružena jedinstvena priča o značaju ove kolonije i izložbe koja je u Muzeju otvorena u kolovozu, a koja je bila itekako nužan podsjetnik na bogatu umjetničku baštinu koja se čuva upravo u Muzeju.

Izložba je otvorena kako bi se obilježila 50. godišnjica od osnutka Likovne kolonije Strmac, ali i kako bi poslužila kao podsjetnik na ovu važnu komponentu kulture ovoga kraja i možda poticaj za njezino ponovno pokretanje.

Likovna kolonija Strmac pokrenuta je u vremenu kulminacije kulturno -umjetničkih strujanja kao odgovor na želje i nastojanja za decentralizacijom i premještanjem kulture i umjetnosti iz velikih gradova u manja mjesta.

Kako piše ravnatelj novogradiškog Muzeja, Miroslav Pišonić u deplijanu izložbe, koloniju je pokrenula skupština općine Nova Gradiška, na inicijativu profesora Milana Kladara, tadašnjeg direktora Narodnog sveučilišta „Matija Antun Relković“. Riječ je o ambicioznom projektu čiji je začetnik, ujedno i predsjednik Odbora bio akademski slikar Ferdinand Kulmer. On je zajedno s prof. dr. Matkom Peićem, akademskim slikarom Jozom Jandom i samoukim slikarom Josipom Pintarićem činio prvu komisiju koja je pozivala umjetnike na Koloniju. Ostali članovi Odbora bili su dr. Dušan Čalić, Antun Duhaček, dr. Dušan Džambas, inž. arh. Miroslav Prpić, prof. Augustin Žugaj, Franjo Samardžić. Kroz dva mjeseca, kolovoz i rujan, koliko je trajala Kolonija, izmjenjivale su se grupe umjetnika koji su nakon njezina završetka zajedno izlagali na izložbama koje su se u pravilu održavale tekuće godine povodom Dana Republike (29. studenoga). Ova kolonija povezala je ljude raznih struka kako bi oplemenili i stvarali vrijednu kulturnu baštinu.

Na jučerašnjoj konferenciji gostovao je Miroslav Prpić, član osnivačkog Odbora kolonije koji je opisao i sažeo značaj Kolonije za ovaj kraj, ali i šire.
„ Ova izložba nije značajna samo za Novu Gradišku nego i cijelu Hrvatsku. U euforiji nekih ranijih dana kada je kultura kulminirala na ovom području, podršku su dali značajni umjetnici ovoga kraja, a jedan od njih bio je i Ferdinand Kulmer, koji je tada radio kao profesor na likovnoj akademiji. Angažirao je vrhunske, afirmirane umjetnike, ali i studente koji su na neki način njemu garantirali da će biti afirmirani umjetnici. On ih je doveo ovdje i započeo život ove kolonije. Od 70. - 71. - do 88. godine kolonija je ostavila trag koji nam garantira da će sigurno prostori koje osvajamo u ovom muzeju osigurati stalni postav te izložbe. A moja želja je da ta kolonija ponovno zaživi i krene dokazivati svoj značaj i da afirmira mlade koji će sutra biti opet veliki umjetnici.” - kazao je Miroslav Prpić.

Svoje iskustvo ispričali su akademski umjetnici Željko Subić i Gordan Bijelić koji su, kao mladi umjetnici, imali prilike sudjelovati u Likovnoj koloniji Strmac.

„ U tim godinama postojanja Likovne kolonije Strmac, u dva sam navrata bio sudionik, ali i voditelj kolonije godinu dana. To su meni kao tada mladom slikaru i mladom čovjeku bila dragocjena životna iskustva. Druženje s eminentnim umjetnicima je bila čast, ali djelovalo je na mene i poticajno, s obzirom da sam kao mlad umjetnik upijao njihove riječi i sudjelovao u razgovorima o događajima u likovnoj umjetnosti. Te su godine meni ostale trajno ubilježene u moja sjećanja. Kolonija je bila postavljena vrlo liberalno što se tiče obveza njihovoga boravka na koloniji. Mogli su stvarati, mogli su upijati nova iskustva u ovom prostoru. Likovna kolonija Strmac bila je eminentna likovna kolonija na koju su naši značajni umjetnici rado i dolazili jer nisu bili sprječavani da tih dana žive kako žele, da obilaze Strmac, grad i okolicu i upoznaju se pobliže s ovim krajem.” - rekao je akademski slikar Željko Subić.

Milan Bešlić, hrvatski likovni kritičar i esejist govorio je o značaju Ferdinanda Kulmera kao umjetnika i pedagoga i čovjeka koji je iznimno cijenio umjetnost te kao jednog od inicijatora Likovne kolonije Strmac koji je prepoznao kakav bi ona značaj mogla imati za Novu Gradišku i koji je cijenio mlade umjetnike i njihove potencijale. O umjetničkoj vrijednosti likovne kolonije Strmac, ističe Bešlić, glasnije od ičega govore i imena poput Nives Kavurić Kurtović, Željka Hegedušića, Ivana Lesiaka, Mersada Berbera, Vasilija Jordana i brojnih drugih slikarskih veličina. „ Radujem se misliti i čvrsto vjerujem da će ovdje ponovno biti Likovne kolonije Strmac.” - zaključuje Bešlić. TC