Novogradiška Gradska knjižnica i ove se godine pridružila obilježavanju Noći knjige raznim aktivnostima. Tako je u prostoru studijske čitaonice u Gradskoj knjižnici održano zanimljivo predavanje o hagioterapiji, s naglaskom na pojam duhovne slobode s obzirom na to da je ovogodišnja tema Noći knjige upravo „Sloboda i knjiga kao prostor slobode“.

Kako je u uvodu jučerašnje večeri naglasila v.d. ravnateljica Gradske knjižnice Ernestina Straga Šašić, ova je tribina održana povodom Noći knjige, ali i uz Svjetski dan knjige i autorskih prava te Dan hrvatske knjige. „Uoči noći knjige obilježavaju se i dvije važne obljetnice. To je 400. obljetnica rođenja velikog francuskog književnika Molierea koji je prostor slobode pronašao u komediji i farsi, koristeći ih za kritiku društva svojeg vremena zbog čega je često je bio cenzuriran. Obilježava se ujedno i 100. obljetnica rođenja jedne od najvećih književnica Vesne Parun.“ – rekla je v.d. ravnateljica.

Predavanje o hagioterapiji održala je Zrinka Ferenčina, predsjednica udruge Centar za hagioterapiju u Novoj Gradiški. Pojasnila je da je hagioterapija metoda unutar antropološke medicine, odnosno, terapijska metoda za ozdravljenje čovjekove duhovne dimenzije odnosno duše. Izrasla je na filozofskom, antropološkom i teološkom istraživanju čovjeka.

„Mi se kao ljudi razlikujemo od drugih živih bića po tome što imamo duhovnu dušu. U svijetu zla, nepravde, uvrede naša je duša podložna ranjavanju. Rezultat je bol i patnja. Hagioterapija je tu kako bi proučila patnje čovjekove duhovne duše i pronašla lijek za te patnje.“ – kazala je Zrinka Ferenčina.

U nastavku predavanja govorilo se o slobodi duha i što ona podrazumijeva te zašto je važna svakom čovjeku. „Sam pojam slobode vezan je za pojam duha. Duh je sloboda od prostora i vremena. Sloboda nadilazi čovjeka i duhom nadilazimo tijelo. To je jedna zanimljiva, sveprisutna stvarnost. Sloboda je vrhunska čovjekova sposobnost, nešto što nam je urođeno i vrijednije od života jer čovjek je sposoban za slobodu dati svoj život. Što znači da mu je ona neizmjerno važna. Sloboda je moć za činiti dobro. I tomu bismo trebali težiti.“ – istaknula je.

Sudionici i gosti tribine kroz vlastite su primjere tumačili što je za njih sloboda te zašto trebamo birati činiti dobro jer jedino tako nećemo biti sputani, jedino tako ćemo biti potpuno slobodni.

„Svako dobro djelo koje činimo, ostaje za vječnost. Bit slobode je snaga za dobro. To je izbor puta, ali ne možemo birati zlo jer biranje zla je biranje neslobode. Sloboda je dar i zadatak. I to je nešto veličanstveno.“ – naglasila je Zrinka Ferenčina, predsjednica udruge Centar za hagioterapiju u Novoj Gradiški.

Noć knjige nastavlja se i u ponedjeljak, 25. travnja uz sljedeći program:

18,00 sati – Studijska čitaonica

Cenzura knjiga i čitanja od antičkih vremena do danas

Stručno predavanje-tribina o povijesti i zabrani čitanja te uništavanju pojedinih knjiga od antičkih vremena kroz srednji vijek do današnjih dana.

Voditelj: Goran Bašić

19,30 sati – Studijska čitaonica

Čitateljski klub GKNG : Slatkoća slobode i „gorki okus“ hrvatskog „ženskog pisma"

Moderatorica: knjižničarka Biljana Dakić

12,30 – 21,30 sati

Odaberi knjigu – prostranstvo slobode! – „noćnoknjiška“ akcijska prodaja knjižnih viškova i otpisane knjižne građe.