Danas se obilježava Veliki četvrtak, dan kojim započinje Vazmeno trodnevlje; najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Na Veliki četvrtak Crkva se prisjeća Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči smrti i muke, ustanovio sakrament Euharistije i sakrament ministerijalnog svećeništva. 

Običaj je da se na Veliki četvrtak održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, a slavi je biskup sa svećenicima. U svakoj se biskupijskoj zajednici na Veliki četvrtak ujutro slavila misa posvete ulja, na kojoj su biskup i svećenici, koji su dio dijecezanskoga svećenstva, obnavljali obećanja s ređenja. Također, na Veliki se četvrtak blagoslivljaju ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma, a diljem zemlje održavao se i tradicionalni obred pranja nogu. Što se tiče običaja u Hrvatskoj, od četvrtka do subote ne obavljaju se teži fizički poslovi te u te dane ne zvone crkvena zvona. 

Drugi dan Vazmenog trodnevlja je Veliki petak; kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na ovaj se dan kršćani sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti.

Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.

Velika Subota dan je u kojem se Crkva zadržava kod Gospodinova groba, te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi.

Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina.

Crkva u svojoj tradiciji čuva veliko blago. Tako je za Veliku Subotu karakteristično Vazmeno bdijenje koje se slavi noću, te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmenom bdijenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima. Upravo tim bdjenjem vjernici započinju slaviti Uskrs, najveća kršćanska svetkovina, dan Uskrsnuća Isusa Krista.

Svim našim čitateljima želimo sretan Uskrs. Neka Vam Uskrsno svijetlo isplete dar od sreće, zdravlja, mira i ljubavi i neka u vaše domove uđe Isus Krist i blagoslovi vaše obitelji.

Za našu čestitku odabrali smo prigodno i šareno uređen Trg u Cerniku koji smo zabilježili našim fotoaparatom.