U izložbenom prostoru u potkrovlju Gradskoga muzeja Nova Gradiška otvorena je gostujuća izložba Gradskog muzeja Požega „Kruh nebeski“ čije su autorice Dijana Klarić i Ljiljana Marić. Izložba je to koja je nastala u suradnji s Gradskom knjižnicom Požega te uz stručnu pomoć Marine Vinaj, voditeljice osječkog Odjela knjižnice Muzeja Slavonije.

Ivana Domanović, zamjenica ravnateljice Gradskoga muzeja Požega kazala je kako je velika čast što je novogradiški Gradski muzej ugostio ovu izložbu, a pojasnila je i kako se rodila ideja za suradnjom požeškog muzeja i knjižnice na ovoj izložbi: „Gradski muzej Požega već dugo surađuje sa knjižnicom i Dijanom Klarić jer gradski muzej nema zaposlenog knjižničara, a imamo veliku muzejsku knjižnicu koju čini 25 000 knjiga i publikacija među kojima su se najviše isticali upravo ovi molitvenici što je potaknulo i nastanak izložbe.“

Riječ je o vrlo zanimljivoj izložbi koja donosi kratak pregled načina i oblika na koje je molitva odnosno pisana ili tiskana Božja riječ mijenjala kulturnu povijest čovječanstva. Kako je istaknula Dijana Klarić, autorica izložbe, molitvenici su na ovoj izložbi promatrani, analizirani i predstavljeni kao muzejski predmet, zatim kao jedinica knjižnične građe, ali i kao književno djelo koje otkriva raritetne primjerke iz povijesti hrvatskog jezika i književnosti: „ Molitvenik kao muzejski predmet dokumentira stvarnost u kojoj je nastao i živio. Izgled i vrsta uveza svjedoči o različitim umjetničkim stilovima kroz povijest. Memorabilije i rukopisne bilješke otkrivaju osobnu priču vlasnika te nerijetko čitavu genealogiju jedne obitelji.“ – kazala je.

Zanimljivo je da je najstariji izloženi molitvenik vodič kroz kršćanske pobožnosti na francuskom jeziku L’Ange conducteur, tiskan u Parizu 1681., a treba istaknuti i molitvenik Varia pietatis autora Stanislava Losgotta koji je tiskan u Budimu 1769. i pripadao je grofu Antunu Jankoviću Daruvarskom. U njemu je zapisivao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom. Kako je istaknuto, izloženi su i stari i rijetki zavičajni molitvenici Antuna Kanižlića, Jeronima Lipovčića, Emerika Pavića, Jurja Muliha, kao i prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik na kojemu je radio i zavičajnik Grgur Čevapović.

Ljiljana Marić, autorica izložbe istaknula je da je izložba dobila ime po molitveniku „Kruh nebeski“ koji je kod nas doživio najveći broj izdanja – njih čak 46. Ono što ovu izložbu čini jedinstvenom je i najstarija poznata sačuvana krunica na tlu Hrvatske, s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće koja je pronađena tijekom revizijskih arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini 2019. godine.

Kako je napomenula Ljiljana Marić, ova se krunica sastoji od 139 većih zrna valjkastog oblika, 14 manjih okruglih zrna, 2 plosnata okrugla manja zrna i 3 veća okrugla zrna koja su izrađena od kosti: „Vjerojatno je izvorno imala 150 valjkastih zrna, a takve se krunice nazivaju Pater noster brojanice i preteča su krunica kakve mi danas poznajemo. Njihovih 150 zrna predstavljalo je 150 molitava Očenaša, koje su nepismenim redovnicima bile zamjena za 150 psalama koje su trebali dnevno izmoliti.“– pojasnila je Ljiljana Marić.

Izložba će biti otvorena do 18. travnja.