Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila u čijoj je podlozi oštećenje stijenke arterija i suženje njenog lumena radi prethodno formiranog plaka (ateroma). Takva aterosklerotično promijenjena krvna žila je manje elastična, prohodna za krv i sve hranjive tvari koje opskrbljuju tkiva u organizmu što se u konačnici manifestira stanjima poput koronarne srčane bolesti (npr. srčani udar), cerebrovaskularne bolesti (npr. moždani udar), zatajenjem srca, reumatske bolesti srca, periferne arterijske bolesti i hipertenzije.
Najvažniji čimbenici rizika u razvoju bolesti srca i krvnih žila su pušenje, neumjereno konzumiranje alkoholnih pića, povišeni krvni tlak (hipertenzija), povišene razine masnoće (kolesterol,trigliceridi) u krvi, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretilost te šećerna bolest. Pravilnom prehranom ( redukcija soli, konzumacija više povrća i voća), fizičkom aktivnošću, prestankom pušenja i smanjenog unosa alkohola, kontrolom krvnog tlaka te razine šećera i masnoća u krvi možemo značajno smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Sukladno podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Svijetu od kojih je 2016. godine umrlo oko 17,9 milijuna ljudi što čini gotovo trećinu sveukupne globalne smrtnosti. Srčani i moždani udar su odgovorni za čak 85% smrti od navedenog ukupnog broja umrlih osoba. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Republici Hrvatskoj (RH) su 2017. godine ukupno umrle 53 477 osobe, a prvi uzrok smrti u oba spola predstavljale su cirkulacijske bolesti s 23 504 smrtna ishoda (44% od svih umrlih u RH). U Brodsko-posavskoj županiji su iste godine od bolesti cirkulacijskog sustava (ishemijska bolest srca, akutni infarkt miokarda, cerebrovaskularne bolesti, ostali oblici srčanih i cirkulacijskih bolesti) umrle 923 osobe (384 muškarca i 539 žena).
Stoga je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskog dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći uzroci smrti na svjetskoj razini. Ovogodišnji se Svjetski dan srca obilježava 29. rujna uz slogan „Budi heroj srca, obećaj!“ pri čemu svatko od nas bi trebao biti Heroj srca uz obećanje da ćemo više vježbati, jesti zdravije, prestati konzumirati duhan te da ćemo djeci kao i pacijentima reći NE pušenju! Povodom obilježavanja ove javnozdravstvene akcije diljem Hrvatske među stanovništvom će se provoditi aktivnosti poput mjerenja krvnog tlaka, šećera u krvi, tjelesne mase i visine uz informiranje javnosti o prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti.

Autor: Ivan Štivić dr.med
spec. epidemiologije