Kultura je oduvijek bila i ostala važan aspekt života pojedinca i zajednice. Stoga nas je put ovih prohladnih dana odveo u novogradiški Gradski muzej gdje smo imali prilike razgovarati s uvijek susretljivom i ljubaznom ravnateljicom Gradskog muzeja dr.sc. Marijom Mihaljević.

Povod za razgovor bilo je otvorenje izložbe našeg sugrađanina i vrsnog umjetnika Željka Subića koji je muzeju i Novoj Gradiški poklonio 65 djela iz različitih umjetničkih ciklusa koji čine presjek njegovih radova. Izložba je otvorena 28. studenog, a kako ističe ravnateljica, izložba je, kao i radovi Željka Subića, poklon gradu Novoj Gradiški za Dan Grada.

No, muzej, kako ističe ravnateljica, nije samo zgrada u kojoj se povremeno održavaju izložbe. Muzej ima svoje odjele među kojima su: Arheološki, Galerijski, Etnološki, Kulturno-povijesni, Pedagoško- odgojni i drugi. U njima se čuvaju brojne zbirke te vrijedni i važni predmeti i umjetnine koje svjedoče o našoj baštini i kulturi.

Među njima je, kako ističe ravnateljica, donacija dr. Šikića koja danas krasi Hrvatski liječnički zbor, darovnica obitelji Dieneš gdje je prekrasna knjižnica. Tu su i Fond novina, ljekarništva, različita dokumentarna građa te pojedinačne, manje, ali isto tako vrijedne donacije.

„Pored svih tih donacija imamo i vrlo vrijednu zbirku namještaja od Kruljca i dalje. No, mi nismo u mogućnosti to izložiti. Priređen je prostor u potkrovlju Muzeja i imamo gotovu koncepciju za koju čekamo da aktualna ili buduća vlast osiguraju sredstva za izradu glavnog i izvedbenog projekta za stalni postav kako bi realizirali nešto od onoga što bi novogradiška javnost vidjela i tako shvatila koju vrijednost imaju i koja postoji u Muzeju i koja je identitet nas i novogradiškog Prigorja i Posavine, a time i naše županije kao jedne regije unutar Republike Hrvatske.” - kazala je ravnateljica Gradskog muzeja Marija Mihaljević.

Vrijednost, naravno, nije samo u predmetima nego je isto tako važno i istraživanje o njima. „ Uzmimo za primjer obitelj Kruljac. Postoje određena, ali ne dovoljna istraživanja o samom tijeku, dolasku i proizvodnji, o njihovim kooperantima. Tu je I vrlo vrijedna etnološka zbirka pokućstva, narodnih nošnji, ali ne samo novogradiškog kraja nego zapadne Slavonije i cijele Jugoslavije. Zatim galerijski fond gdje su i djela kolonije Strmac koju je utemeljio Kulmer, sveučilišni i svjetski profesor. Pored toga, kulturno povijesni odjel u kojemu se nalaze tiskovine, dnevnički zapisi koji bilježe cijelu kulturno- političku i društvenu povijest jednoga razdoblja.” - istaknula je ravnateljica.

Problem je, kaže, nedostatak ljudi kako bi se sve te zbirke digitalizirale.

„Ono što je najvažnije je da ova sredina zna da Muzej nije mrtvo mjesto. Muzej nije samo pokazivanje izložbi nego i istraživanje. Sada čekamo da se ta istraživanja finaliziraju, ali ne možemo bez aktualne politike koja će financirati projekte i kadrovski popuniti Muzej kako bi se sve to moglo napraviti i učiniti dostupnim javnosti.” - napomenula je Marija Mihaljević.

„Naša je osnovna djelatnost istraživanje, sakupljanje, sistematizacija i tek onda objava. Muzej je složeniji sustav i unatoč tome što naš Muzej nije imao dovoljnu kritičnu masu da mu se da dovoljno prostora i ljudi, ja se nadam da će konačno doći vrijeme da se taj problem riješi. Vremena budu i prolaze, samo su ih spomenici, zapisi, povijest i kultura sačuvali. Ako Nova Gradiška ne napiše svoju povijest, posebno kulturnu, nikada nećemo ništa imati. To je zadatak ne samo Muzeja, nego i cijele zajednice i gradske politike.” - zaključila je ravnateljica Gradskog muzeja dr.sc. Marija Mihaljević.