U četvrtak, 29. listopada u Gradskom muzeju u 18 h biti će otvorenje izložbe „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama“.

Inače, izložba je nastala 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada čitavog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali sedamnaest kulturnih fenomena na tri UNESCO-ove liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva. Od 2009. godine broj hrvatskih kulturnih dobara na UNESCO-ovim popisima raste pa ih je do danas uvršteno petnaest na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, jedno nematerijalno kulturno dobro na Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita i jedno dobro u Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine. Na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva uvršteni su Čipkarstvo u Hrvatskoj koje razlikuje tehnike i materijale izrade - čipkom na iglu koja se izrađuje na otoku Pagu, čipkom od agave s otoka Hvara i čipkom na batiće iz sjevernohrvatskog grada Lepoglave. Kulturno dobro na Listi je i Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, potom Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, Procesija za Križen na otoku Hvaru, Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, Godišnji proljetni ophod Zvončari s područja Kastavštine, potom Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, viteški turnir u Sinju, Bećarac tradicijski glazbeni žanr s područja istočne Hrvatske, Nijemo kolo Dalmatinske zagore, Klapsko pjevanje, Mediteranska prehrana upisana kao rezultat multinacionalne kandidature Španjolske, Grčke, Italije, Maroka, Portugala, Cipra i Hrvatske, Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja i Umijeće suhozidne gradnje kao multinacionalna kandidatura Cipra, Grčke, Francuske, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske. Na Listi nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita je Glazbeni izričaj Ojkanje dok je u Registru najboljih praksi očuvanja nematerijalne baštine Ekomuzej Batana.

Autorica izložbe, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja dr. sc. Iris Biškupić Bašić i autorica likovnog postava, dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović koncepcijski posvećuju posebnu pažnju svakom pojedinom fenomenu nematerijalne baštine predstavljajući ga kao zasebnu cjelinu, u formi samostojećeg postamenta opremljenog fotografijama, karakterističnim predmetima, odgovarajućim tekstovima i u pojedinim slučajevima zvučnim zapisima, pritom posvećujući punu pažnju geografskom i kulturološkom kontekstu. Izložba je popraćena sa sedamnaest filmova snimljenih za potrebe nominacija, koje posjetitelji mogu pogledati na zasebnim multimedijalnim sustavima, a njen cilj je potaknuti cjelokupno društvo na promišljanje o bogatoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na području Republike Hrvatske te doprinijeti njenoj popularizaciji, očuvanju i prenošenju na buduće generacije.