Zahvaljujući našim medijskim partnerima Institutom STINA iz Splita i kolegi Stojanu Obradoviću, donosimo vrlo aktualan intervju vezan uz problematiku zaštite prava nacionalnih manjina u RH. O ovoj temi govorit ćemo u jednoj od slijedećih emisija "Poštujmo različitosti" na valu Radio Prkosa. To su emisije koje financijski podupire Fond za pluralizam Vijeća za elektroničke medije.

Intervju: Tanja Novotni Golubić, zamjenica župana u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji i Članica Foruma za dijalog u okviru Federalne unije europskih nacionalnosti (FUEN)

EUROPSKA UNIJA DOBITI ĆE ZAJEDNIČKI ZAKONODAVNI OKVIR ZA ZAŠTITU NACIONALNIH MANJINA

Više od milijun europskih građana podržalo je Inicijativu, odnosno pokret „Minoriti SafePack“(Manjinsku inicijativu) za bolju zaštiti manjinskih prava u EU.Time je pred europske institucije položen kristalno jasan zahtjev: građani EU žele imati zakonodavni okvir za zaštitu prava manjina jer žele vjerovati da u EU vrijedi njezin moto: „Ujedinjeni u različitosti“. Na tragu te inicijative nedavno je u Europskom Parlamentu usvojena Rezolucija o minimalnim standardima za manjine u EU te se realno očekuje da nakon izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju nova Europska Komisija inicijativu koja bi trebala rezultirati jedinstvenim i efikasnim mjerama za bolju zaštitu i unapređenje manjinskih prava

Europski parlament je krajem prošle godine usvojio Rezoluciju o minimalnim standardima za manjine u EU što se smatra i jednim od rezultata europske građanske inicijative „ Minority SafePack“ koju je pokrenula Federalna unija europskih nacionalnosti (FUEN). Spomenuta inicijativa prošle je godine prikupila više od milijun potpisa potpore u zemljama Europe čime su se stekli uvjeti i da se pokrenu određene zakonske inicijative za zaštitu manjinskih prava u europskim institucijama. Da li je počeo rad na tim inicijativama i kakav je uloga FUENa u tim procesima ?

Svojom ulogom inicijatora i kreatora Minority SafePack Inicijative, koordinatora aktivnosti i lobista, uloga FUEN- a u tim procesima je bila i još uvijek jest, vrlo značajna. Prisjetimo se, put do uspjeha Manjinske inicijative (MSPI) nije bio jednostavan. Bio je to dugotrajan i težak posao koji je pokrenut još daleke 2012. godine, a uključivao je izradu stručnog dokumenta, zagovaranje i pravnu bitku na Sudu Europske unije s Europskom Komisijom, jer je Komisija prvobitno odbila registraciju MSPI-a, no spor je na kraju ipak izgubila.

Manjinskom je inicijativom je 2018. godine prikupljeno 1,215,879 potpisa punoljetnih stanovnika EU koji od europskih institucija traže snažniju potporu i zaštitu nacionalnih manjina. Osobito mi je drago da je Hrvatska jedna od jedanaest zemalja u kojoj je dosegnut nacionalni prag.

Zahvaljujući snažnoj promotivnoj kampanji FUEN-a; angažmanom njezina vodstva, brojnih njezinih članica te lokalnih koordinatora kroz njihovu suradnju sa manjinskim ali i većinskim organizacijama, više od milijun europskih građana podržalo je ovaj pokret.
Time je pred Europske institucije položen kristalno jasan zahtjev: građani EU žele imati zakonodavni okvir za zaštitu prava manjina, jer žele vjerovati da u EU vrijedi njezin moto: „Ujedinjeni u različitosti".

Bio je to tek prvi korak - preduvjet da se Inicijativa uopće uzme u razmatranje i da se pokrene dijalog sa europskim institucijama o sadržaju zakonodavnog okvira za manjine.

Usudila bih se reći da je usvajanje Rezolucije o minimalnim standardima za manjine u EU, kojom su europarlamentarci pozivali i na usvajanje svih devet zakonodavnih mjera predloženim Manjinskom Inicijativom, bio slijedeći važan korak u tom procesu.

No time posao nije dovršen, ispred FUEN-a je još puno posla a realizacija MSPI i njezina implementacija u zakonodavstvo EU je i dalje njezin prioritet.
U 2019. godini se planira snažno lobiranje na razini država članica (koje će se intenzivirati tijekom izborne kampanje za Europski parlament), dok će tim pravnih stručnjaka razrađivati detalje zakonodavnih prijedloga na temelju prijedloga inicijative te će se pokrenuti procesi koji će uključiti usklađivanja i rasprave na svim razinama, od Vijeća Europe, preko zakonodavnih odbora do Europske komisije i Europskog parlamenta. Kratkoročni cilj FUEN-a je taj, da se nacrti zakona utemeljeni na MSPI Inicijativi nađu na dnevnom redu već na sljedećem zasjedanju Europske komisije.

POKRENUTI EUROPSKE INSTITUCIJE

Koji su ključni sadržaji Rezolucije ( koja je nezakonodavni akt Europskog parlamenta ) koji ukazuju na probleme u ostvarivanju manjinskih prava u evropskim državama i kakve se mjere predlažu kako bi se ti problemi otklonili odnosno unaprijedila zaštita manjina ?

Ukratko, ovom Rezolucijom, Europski parlament poziva Komisiju da izradi zajednički okvir minimalnih standarda EU-a za zaštitu manjina; uključujući svih devet prijedloga iz MSPI te preporučuje da taj okvir obuhvati konkretne, mjerljive korake uz redovito izvješćivanje. Poziva Komisiju i države članice da zajamče da navedeni okvir uključi prikupljanje podataka, kao i financijski i kvalitativno usmjerene metodologije praćenja i izvješćivanja temeljene na terenskom radu. U Rezoluciji su izraženi stavovi, preporuke, činjenice i poticaj Komisiji kao i državama članicama na poduzimanje djelotvornih mjera u cilju zaštite identiteta, kulturnih i jezičnih prava pripadnika manjina kroz realizaciju prava na obrazovanje, privatnu i javnu uporabu manjinskog jezika bez diskriminacije, te ističe važnost i ulogu medija u promicanju politike nediskriminacije i manjinskih sadržaja ali i promicanju borbe protiv govora mržnje.

Koji su sadržaji Rezolucije posebno značajni i aktualni kada je u pitanju zaštita manjinskih prava u Hrvatskoj?

Rezolucija zasigurno može unaprijediti položaj svih manjina u Hrvatskoj, primjenom najboljih praksi koje se već upotrebljavaju u nekim državama članicama. No svakako treba uzeti u obzir činjenicu da svaka naša nacionalna manjina ima svoje specifične probleme, izazove ali i prioritete; nekima je središte interesa očuvanje jezika dok je drugima npr. cilj poboljšati pristup socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim uslugama.
No gledajući našu društvo u cjelini, svakako je potrebno napraviti značajne pomake nabolje u područjima poboljšanja pristupa manjinskih zajednica medijima, participacije i jednakosti, očuvanja jezika i kulture ,
senzibilizacije društva na raznolikosti i miroljubivost, unaprjeđenje kvalitete manjinskog ali i obrazovanja općenito, osobito u pogledu ljudskih prava, demokratskog građanstva i političke pismenosti. Pad Hrvatske na ljestvici indeksa demokratičnosti također je zabrinjavajući za pripadnike manjina.

Kao važan i vrlo aktualan sadržaj Rezolucije svakako bih istaknula borbu protiv diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje, a primijećen porast ksenofobnog nasilja i govora mržnje često je usmjeren i na pripadnike manjina.
Potrebno je snažnije osuditi svaki nacionalistički i ksenofobični incident,
poboljšati dobrosusjedske odnose i smanjiti duboko ukorijenjeni klijentelizam na svim razinama, pa čak i u manjinskim zajednicama s obzirom na to da se pripadnici manjina nerijetko suočavaju s višestrukom i višedimenzionalnom diskriminacijom.

POBOLJŠATI POLOŽAJ MANJINA I U HRVATSKOJ

- Inicijativa Minority SafePack i pokrenuta je zbog ocjena da manjine nisu dovoljno zaštićene postojećim zakonskim rješenjima i praksama te da je EU često imala pasivan odnos prema toj problematici prepuštajući ga isključivo nadležnosti zemalja članica ili međunarodnim organizacijama. Da li će uspjeh ove inicijative promijeniti taj odnos i da li su institucije EU spremne i na zakonodavnu aktivnost kako bi se podigla zaštita nacionalnih manjina ?

Više od milijun europskih građana podržalo je Inicijativu, odnosno pokret.
Time je pred europske institucije položen kristalno jasan zahtjev: građani EU žele imati zakonodavni okvir za zaštitu prava manjina jer žele vjerovati da u EU vrijedi njezin moto: „Ujedinjeni u različitosti“. Sudska presuda u korist Inicijative protiv Europske komisije te Rezolucija, pokazatelji su i naznaka da postoji i politička volja da se nešto pokrene i situacija promijeni. Naravno, puno se očekuje i od novog saziva Europskog parlamenta, stoga su FUEN- u i njezinim članicama izbori za EU parlament od iznimne važnosti. FUEN planira podržati predstavnike nacionalnih manjina koji će biti kandidati za Europski parlament a u regijama u kojima organizacije tih manjina ne mogu imati kandidate, one će se pozvati svoje organizacije članice da podrže one kandidate koji su predani usvajanju zakonodavnog okvira za prava manjina na razini EU-a.
Nakon izbora za EP, uvjerena sam da će vodstvo FUEN-a učinit sve što je njegovoj moći kako bi se utjecalo na politike EU i zauvijek promijenili Europu. Na bolje.

U kojoj mjeri i na koji način je ova inicijativa obvezujuća za europske institucije. Poznato je da ako više od milijun eu građana iz sedam država članica podrži neku inicijativu onda EK mora to uzeti u razmatranje. No, kako stvari izgledaju u praksi i konkretno u ovom slučaju ?

Dobili smo potreban broj izjava o potpori, Europska komisija je sada dužna uzeti Inicijativu na razmatranje. Sada moramo snažnim lobiranjem i suradnjom sa državama članicama, brojnim europskim strankama te političkim grupacijama, uvjeriti europske institucije da poduzmu mjere koje su zatražili građani - koji su izrazili potrebu za promjenom, potrebu za Europskom unijom koja podržava, štiti i rješava pitanja manjina kao svojih ravnopravnih stanovnika. Koja brine o svim svojim stanovnicima i narodima jednako, ma koliko narodi ili jezici veliki ili mali bili. Europa je pred brojnim izazovima, njezina je dužnost zaštititi sve Europljane, njihovu vrijednu kulturnu i jezičnu baštinu.
MJERE EFIKASNE ZAŠTITE

Mogu li i koja hrvatska iskustva doprinijeti ovim procesima, odnosno unapređivanju manjinske zaštite u europskim okvirima ?

Naravno, Hrvatska se nerijetko, u europskom kontekstu, navodi kao primjer dobre prakse jer ima kvalitetna zakonska rješenja za problematiku manjina, osobito u slučaju političke participacije manjinskih predstavnika na lokalnim, regionalnim i državnoj razini.
Kao nova članica Europske unije, Hrvatska je morala ispoštovati kopenhaške kriterije za pristupanje EU-u, koji zahtijevaju da zemlje zajamče demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava, poštovanje te zaštitu manjina.
Budući da ne postoje instrumenti daljnjeg praćenja ostvarivanja prava manjina, nakon što zemlja kandidatkinja postane država članica, iskustvo pokazuje, da je Hrvatska kao i druge pretpristupne zemlje, vremenom ponegdje nazadovala u nekim ranije postignutim standardima; tj. zakoni se na terenu provode nekorektno (tj. zadovoljavaju se minimalne forme bez stvarne participacije) ili selektivno, bez ikakvih sankcija.
Tako su na primjer manjinska vijeća u nekim sredinama potpuno zanemarena ili se gotovo uopće ne financiraju od strane lokalnih vlasti, dužnosnici izabrani iz redova manjina (zamjenici načelnika, gradonačelnika i župana) često su marginalizirani i ne sudjeluju u procesima odlučivanja ili kreiranja lokalnih i regionalnih politika.
No ima i sjajnih primjera koji zaslužuju svaku pohvalu i mi, članovi FUEN-a na našim sastancima ili kongresima takve primjere sa ponosom ističemo i prezentiramo kao primjere dobre prakse kao što su to npr. programi Vlade za financiranje projekata lokane infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina. Brojne naše općine, gradovi i županije prepoznaju manjine kao svoju prednost i bogatstvo te svojim odnosom često služe kao primjeri kvalitetne zaštite nacionalnih manjina.

Da li je uspostavljena komunikacija s europskim institucijama o tim pitanjima odnosno da li su problemi registrirani i prihvaćeni ?

Pitanja zaštite nacionalnih manjina registrirana su, prihvaćena i obuhvaćena brojnim dokumentima i instrumentima zaštite manjina u okviru Vijeća Europe, Europske unije i OESS-a (Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, Povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, Povelja Europske unije o temeljnim pravima … ), postoje multilateralni i bilateralni međunarodni sporazumi i ugovori (Ugovor iz Lisabona) ali je učinak predmetnih sporazuma oslabljen sporim postupkom ratifikacije, zadrškama stranaka i nedostatkom nadzornih ovlasti (što ih čini ovisnima o dobroj volji država). Unija trenutačno raspolaže samo alatima ograničene učinkovitosti za reakciju na sustavnu i institucijsku pojavu diskriminacije, rasizma i ksenofobije a unatoč brojnim pozivima Komisije, poduzeti su samo ograničeni koraci da se zajamči učinkovita zaštita pripadnika manjina. A to se želi promijeniti.

VAŽNA SURADNJA NACIONALNIH MANJINA

Mogu li potencijalna zakonodavna rješenja Europske unije vezano za manjine donijeti veću i efikasniju zaštitu manjinskih prava ili pak ta zakonodavna aktivnost može izazvati i kontraefekte odnosno neslaganje pojedinih zemalja da se ta važna i osjetljiva pitanja reguliraju sa nivoa EU?

Predložena zakonska rješenja bi svakako trebala donijeti veću i efikasniju zaštitu manjinskih prava. Ukoliko ih EU donese, tada će ih države EU morati implementirati u svoje zakonodavstvo. Pri tome ističem da konkretna primjena neće ugroziti postojeće razine manjinske zaštite u određenim državama. Konkretno, u Hrvatskoj je razina zaštite nacionalnih manjina na visokoj razini i stoga ne treba postojati bojazan da će se ta razina prava smanjiti, već će kroz EU regulativu postojati mogućnost primjene drugih instrumenata za provedbu već postojećih vrlo pozitivnih zakona, te samog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ali će ujedno i biti zajamčeno da navedeni standardi neće opadati. Ovi zakoni su primarno usmjereni prema državama koje nemaju kvalitetnu zakonsku regulativu po pitanju prava nacionalnih manjina i vjerojatno će se u nekima pojaviti određena neslaganja i određeni otpor.

Vaše vijeće češke nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije je član FUENA. Što to konkretno znači za vašu županiju i vašu nacionalnu manjinu?

U svemu što radite, uvijek je dobro imati na raspolaganju mogućnost razmjene iskustava, neprocjenjivo bogatstvo umrežavanja oko zajedničkih tema, imati izvore inspiracije te mogućnost usporedbe svoje sa nečijom tuđom situacijom ili statusom.
Češka manjina je kroz FUEN obogaćena brojnim prijateljstvima; povezanošću i suradnjom sa ostalim hrvatskim članicama FUEN-a, suradnjom unutar Radne grupe slavenskih manjina (koja se sastaje minimalno jednom godišnje s ciljem njegovanja kontakta, iznošenja i rješavanja problematike, razmatranja mogućnosti suradnje i financiranja) te suradnjom sa ostalim članicama. Ova Unija počiva na međusobnoj solidarnosti svih njezinih članica, neovisno o njihovim razlikama a otvara prostor za kulturne i sportske razmjene, osnaživanje manjinskih lidera i lokalnih organizacija.
Također je vrlo korisno imati i „europsku perspektivu“ koja nam omogućava da mislimo globalno a djelujemo lokalno. Isto tako, češka je manjina načelno zadovoljna realizacijom svojih prava i svojim statusom i Hrvatskoj. Stoga mi, koji sudjelujemo u radu FUEN-a kao predstavnici češke manjine, žitelji Bjelovarsko-bilogorske županije i građani Hrvatske koristimo svaku priliku, promovirati našu regiju kao tolerantnu i miroljubivu sredinu u kojoj se teži međusobnom poštovanju, razumijevanju i suradnji, gdje mozaik kultura, jezika, religija, tradicija i povijesti predstavlja raznoliku zajednicu građana ujedinjenih zajedničkim, temeljnim, ljudskim vrijednostima.

Manjinska SafePack Inicijativa inzistira na boljoj zaštiti i razvoju manjinskih prava u EU kroz devet ključnih prijedloga:

zaštitu i promicanje kulturne i jezične raznolikosti
programe financiranja malih jezičnih zajednica
stvaranje jedinstvenog Centra za jezičnu raznolikost
EU fondove za regionalni razvoj koji bi trebali uključiti zaštitu nacionalnih manjina i promicanje kulturne i jezične raznolikosti
Istraživanje o dodanoj vrijednosti manjina našim društvima i Europi
Približavanje ravnopravnosti za manjine bez državljanstva, npr. Rome
Jedinstveni europski zakon o autorskim pravima, tako da se usluge i emitiranja mogu uživati na materinskom jeziku
Slobodu korištenja i prijem audio-vizualnog sadržaja u manjinskim regijama
skupno izuzeće državnih i regionalnih potpora za očuvanje manjinskih kultura, medija i kulturne baštine

Što je Forum za dijalog Federalne unije europskih nacionalnosti (FUEN)?

Forum za dijalog je radno tijelo FUEN-a, osnovano 2008. godine kako bi razvilo bliže kontakte s europskim institucijama i utjecalo na europske politike. Ovo malo, fleksibilno i operativno tijelo, na temelju stručnosti i dragocjenog manjinskog iskustva sa terena, dijalogom, izravno sa predstavnicima u Europskom parlamentu i ostalim europskim institucijama, doprinosi poboljšanju interesa europskih manjina.
Forum se sastoji od predstavnika različitih manjina, predsjednika FUEN-a, predstavnika organizacije mladih europskih nacionalnosti (YEN) i sedam predstavnika FUEN-a , redovito održava kontakte s članovima Europskog parlamenta s ciljem pomoći u kreiranju kvalitetnih zakonodavnih prijedloga koje je važno za manjine u Europskoj uniji.

Prisutnost FUENA u Hrvatskoj

FUEN na području Hrvatske ima za sada četiri članice; manjinske organizacije.
Osim Vijeća češke nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije, čija sam predstavnica, tu su i Srpsko narodno vijeće, Njemačka zajednica iz Osijeka – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj i Demokratska zajednica Mađara u Hrvatskoj.
Znači, kroz njihovo članstvo u FUEN-u su zastupljeni su pripadnici srpske, mađarske, češke i njemačke manjine.Prisutnost FUEN-a pojačala se tijekom kampanje, pri sakupljanju potpisa za MSPI, gdje je predsjednik FUEN-a, Loránt Vincze posjetio Hrvatsku u kojoj se sastao sa saborskim zastupnicima nacionalnih manjina i te predsjednikom i članovima Savjeta za nacionalne manjine. FUEN surađuje i sa članovima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz Hrvatske, našim članovima Europskog parlamenta te ostalim našim predstavnicima u europskim institucijama. FUEN je, kao krovna europska organizacija autohtonih nacionalnih manjina i etničkih zajednica u Europi, sa svojom dugom i respektabilnom tradicijom, vrlo profesionalnim, predanim i odgovornim radom mjesto gdje se svaka članica osnažuje zajedništvom, informira i respektira, gdje svaka od njih može iznijeti svoje probleme ali i primjere dobre prakse.
Voljela bih i svakako preporučila svim manjinskim organizacijama da se pridruže ovoj velikoj i „šarenoj“ obitelji.